Psihološki koncepti koje koristimo u svakodnevnom životu i Lego Serious Play metoda

U našem svakodnevnom životu suočavamo se s različitim situacijama i donosimo odluke koje često mogu biti oblikovane našim psihičkim procesima. Neki od tih svakodnevnih procesa su cjepkanje informacija na manje cjeline, heuristika, uvjetovanja te halo efekt (efekt aureole).  

Cjepkanje je kognitivni proces kojim organiziramo informacije u manje, smislenije dijelove ili chunkove. Umjesto da se pokušavamo sjetiti velike količine informacija, koristimo chunking kako bismo stvorili logičke skupine. Primjerice, kada pokušavamo zapamtiti telefonski broj, obično ga dijelimo u manje dijelove, npr. 091 33 44 555 . Chunking nam pomaže u olakšavanju obrade informacija i povećanju kapaciteta naše radne memorije. 

Heuristika se odnosi na mentalne kratice ili pravila koja koristimo kako bismo donijeli brze odluke ili riješili probleme. Umjesto da provodimo dubinsku analizu svih dostupnih informacija, koristimo heuristiku kako bismo skratili proces razmišljanja. Primjer heuristike je „reprezentativnost”, koja se temelji na procjeni vjerojatnosti na temelju sličnosti s nekim poznatim uzorkom ili stereotipom. Heuristike mogu biti korisne, ali mogu dovesti i do sistemskih pogrešaka u zaključivanju. 

Uvjetovanje je proces učenja u kojem se određeni stimulans povezuje s određenom posljedicom, što dovodi do promjene u ponašanju ili percepciji osobe.  

Halo efekt je kognitivna pristranost koja se odnosi na tendenciju da donosimo općenita mišljenja na temelju prvog dojma o nekoj osobi. Kada formiramo prvi dojam o nekome, naša percepcija ostalih karakteristika te osobe često je  pod tim prvotnim dojmom. Na primjer, ako smatramo da je netko privlačan, možda ćemo pretpostaviti da je također pametan, bez obzira na druge činjenice. 
Svi ovi psihološki koncepti imaju važnu ulogu u našem svakodnevnom životu. Razumijevanje chunkinga može nam pomoći da organiziramo informacije i lakše ih pamtimo. Heuristike nam omogućuju brzo donošenje odluka u situacijama s ograničenim vremenom i resursima. Uvjetovanje se može primijeniti na učenje novih vještina ili mijenjanje neželjenih navika. Halo efekt može nam pomoći u prepoznavanju vlastitih predrasuda i otvorenosti.  

Ovi psihološki koncepti (i mnogi drugi) samo su neki od alata koje koristimo u svakodnevnom životu kako bismo bolje razumjeli sebe, druge ljude i svijet oko nas. Razumijevanje njihove primjene može nam pomoći da donosimo bolje odluke, razvijamo kritičko razmišljanje i poboljšamo međuljudske odnose.  

Lego Serious Play metoda

Svi ovi, pa i mnogi drugi psihološki koncepti mogu se povezati s Lego Serious Play metodologijom (LSP) na nekoliko načina. Lego Serious Play je inovativan pristup koji koristi Lego kockice kao alat za poticanje kreativnosti, timskog rada i dubinskog razmišljanja. 

• Chunking: U LSP-u, Lego kockice mogu se koristiti kao vizualni alat za predstavljanje kompleksnih ideja i problema. Sudionici mogu stvarati i organizirati Lego modele kako bi reprezentirali različite aspekte problema ili koncepte koji se trebaju razumjeti. Na taj način, chunking se primjenjuje za „razbijanje“ problema na manje dijelove i olakšavanje dubljeg razumijevanja. 
• Heuristika: U kontekstu LSP-a, heuristike se mogu primijeniti za poticanje brzog razmišljanja i kreativnosti. Korištenje Lego kockica kao alata za izgradnju modela potiče sudionike da intuitivno reagiraju i izraze svoje ideje bez prekomjernog razmišljanja. Ova intuitivna i brza razmjena ideja može potaknuti kreativno rješavanje problema i iznalaženje novih perspektiva. 
• Uvjetovanje: U LSP-u, sudionici mogu koristiti Lego kockice kako bi izgradili modele koji reprezentiraju različite situacije, scenarije ili koncepte. Kroz zajedničko razumijevanje i interpretaciju tih modela, sudionici mogu uspostaviti veze između uzroka i posljedica te razvijati nove uvide. Ovaj proces može potaknuti učenje, promjenu perspektive i razvoj novih rješenja. 

• Halo efekt: U LSP-u, sudionici mogu koristiti Lego modele kako bi predstavili sebe, svoje ideje ili timove. Ovi modeli mogu izazvati određeni dojam ili prvi dojam kod drugih sudionika. Svjesnost o halo efektu može potaknuti sudionike da budu otvoreniji prema različitim interpretacijama i perspektivama koje drugi donose, umjesto da se temelje samo na prvom dojmu.